Sveta mučenica Glikerija

Sveta mučenica Glikerija bi kći nekoga guvernera Rima. Osirotevši po smrti očevoj, nastani se Glikerija u Trajanopolju u Trakijima. U vrijeme nečestivog cara Antonina bi Glikerija izvedena je da donese žrtvu idolu Dijevom. Ona nacrta krst na svome čelu; pa kad je namesnik carskog upita, gde je njena lampada (jer svi nošahu lampade u rukama), Glikerija je pokazala krst na čelu i rekla: "Ovo je moja lampada". Po njenoj molitvi grom udari u idola i razbi ga u komadu. Razgnjevi se imenik i naredi te je biše i u tamnicu vrhoše. I zapečati namesnik tamnična vrata, rešen da umori devojku glađu. No anđeo Božiji javlja se Glikeriji i davaše joj nebesnu hranu. Posle izvesnog vremena, kada namesnik misliše da je mučenica morala skončati od gladi, otvori tamnicu i začudi se, kad je vide zdravu, svetlu i veselu. Tamničar Laodikije, videvši to čudo, i sam ispovedi Hrista Gospoda, i odmah bi posečen. Potom Glikerija bi bačena u pećinu, no ostala nepovređena od ognja. Stojeći usred ognja, ona hvali Gospoda spominjući čudo na tri otoka u peći vavilonskoj. Najzad bi bačena pred lavove, i pomolivši se Bogu, ova sveta deva predade dušu svome Gospodu, za koga je junački pretrpela mnoge muke. Česno postrada 177. godine. Iz njene moći poteklo je celebno miro, kojim se lečahu bolesnici od najtežih bolesti.
Tropar (glas 4):
Ovčica Tvoja Isuse, Glikerija, zovem silnim glasom: "Tebe Ženiče moj ljubim i tražeći Te stradam, i raspinjem se i sahranjujem u krstu Tvome. I stradao radi Tebe, da bih za njih bio carstvo i živio s Tobom. Primi me kao čistu žrtvu, s ljubavlju životu za Tebe." Njenim molitvama, kao Milostiv, spasi duše naše.
Sveti mučenik Aleksandar

Sloven. Osamnaestogodišnji vojnik u vojsci cara Maksimilijana. Odreče da po carevoj naredbi oda počast idolima rimskim, zbog čega bi dat kapetanu Tiverijanu, da ga ili savetuje, da se odrekne Hrista, ili pak da ga muči i pogubi. Pošto svi saveti behu uzaludni, uze ga Tiverijan sobom i povede preko Makedonije u Carigrad, kuda i sam morao po dužnosti ići. U svakom mestu mladi Aleksandar beše ljuto mučen; no u svakom mjestu izlažehu preda nj hrišćani moleći ga za blagoslov i hrabreći ga u podvigu. Za njim sledeća majka njegova Pimenija. U toku ovog putovanja Aleksandru se više puta javljao anđeo Božiji blaži muke njegove i hrabreći ga. Na jednom mjestu, zvanim Karasura, mučenik stvorio čudo molitvom; naime, kada žeđ dosadi i njemu i vojnicima, koji ga prate, on je izveo izvor hladne vode na mjestu suhu. Na obali reke Ergine naredi Tiverijan, da želi poseče Aleksandra i telo mu baci u vodu. Kada dželat zamahnu nad glavom mučenikovom, vide svetle anđele Božje unaokolo, i uplaši se, i klonu mu ruku. Upita ga Aleksandar, zašto mu klonu ruku, a on reče, da vidi neke svetle mladiće oko njega. Željan smrti i sjedinjenja s Gospodom Aleksandrom se pomoli Bogu, da odstupe anđeli, te da se želi ne plaši. I tako želi svrši svoj posao 298. godine. Pimenija izvadi telo svoga sina i česno ga pogrebe. Behu mnoga isceljenja na grobu mučenikovom. Po smrti javi se mučenik svoje majke i navesti joj njen skoro prelaz u drugi svet.
Prepodobni Jovan, Jevtimije Georgije i Gavril Iverski

Osnivači znamenitog Iverskog (Gružinskog) manastira u Svetoj Gori. Sveti Jovan je podvizavao se najpre u Atanasijevoj lavri, potom osnovao svoj manastir, Iver. Upokojio se 998. godine. Jevtimije i Georgije preveli su Sveto Pismo na gruzijski jezik. Jevtimije se upokoio 1028., a Georgije 1066. godine. Gavril se udostojio prihvatiti ikonu čudotvorne Božje Matere, koja je morem došla u manastir.
— Glikerijo, žrtvuj bogovima!
Naređuje bezumni sudija.
Il' u ognju sagoreti moraš.
Glikerija sudije se ruga:
— Bog je jedan. „bogovi” su besi.
Koji no ti pamet pomuju.
Kakve žrtve bezumni čoveče?
Žrtva jedna ne bi l' na Golgoti.
Žrtva strašna, božanska krv.
Što ukide sve krve žrtve?
Jednu žrtvu posle on žrtve.
Jednu žrtvu Gospod od nas traži:
Čisto srce, oltar molitveni,
Čiste ruke, dela milosrđa,
Veru, nadu. ljubav, blagočešće.
Takvu žrtvu trudim se prineti
Živom Bogu. Stvoritelju mome:
Bog Presveti takvu hoće žrtvu.
Ne lešinu krvavu i mrtvu.
No Comments Yet...