Dogodilo se na današnji dan, 13. jul
Ponedeljak, 194. dan 2026.
Do kraja godine preostao je 171 dan.
Na današnji dan, dogodilo se:

1793. Ubijen je Žan Pol Mara (Jean Paul Marat), jedan od glavnih vođa Francuske revolucije i lider montanjara. Ubistvo je izvršila Šarlot Korde (Charlotte Corday), koja je četiri dana kasnije pogubljena na giljotini.
1822. U ratu Grčke za nezavisnost grčka vojska pobedila je turske snage kod Termopilskog klanca.
1837. Kraljica Viktorija I (Victoria) preselila se u Bakingamsku palatu u Londonu, kao prvi britanski monarh koji će živeti u toj palati.
1878. Završen je Berlinski kongres na kojem su evropske sile (Nemačka, Austro-Ugarska, Rusija, Engleska i Francuska) uspostavile novi odnos snaga na jugoistoku Evrope. Revidiran je Sanstefanski mirovni ugovor zaključen između Rusije i Turske 3. marta, Srbija i Crna Gora stekle su međunarodno priznanje i znatno su proširile svoje teritorije, a Austro-Ugarska je dobila pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu.
1919. Britanski vazdušni brod (dirižabl) R34 sleteo je u Norfolk i time završio prvi let preko Atlantika, od Britanije do SAD i natrag. Putovanje je trajalo 182 sata efektivnog leta.
1930. U glavnom gradu Urugvaja, Montevideu, počelo je Prvo svetsko fudbalsko prvenstvo na kojem je učestvovalo 13 timova, među kojima i jugoslovenski.
1941. U Crnoj Gori je podignut ustanak protiv italijanskog okupatora. Od početka Drugog svetskog rata to je bio najveći opštenarodni ustanak u okupiranoj Evropi.
1943. Pobedom sovjetske vojske okončana je ključna faza Kurske bitke u Drugom svetskom ratu, najveće tenkovske bitke u istoriji, u kojoj je učestvovalo oko 6.000 tenkova. Nemci su izgubili 2.900 tenkova, a poginulo je i ranjeno najmanje 230.000 vojnika.
1944. Sovjetske trupe počele su u Drugom svetskom ratu ofanzivu na Pribaltik i zauzele grad Viljnus u Litvaniji.
1951. U Los Anđelesu je umro austrijski kompozitor Arnold Šenberg (Schoenberg). Kao začetnik Bečke atonalne škole, pobornik ekspresionizma u muzici i tvorac novog načina komponovanja - dodekafonije, bitno je uticao na razvoj muzike 20. veka (opera "Mojsije i Aron", simfonijska poema "Peleas i Melisandra", kantate "Gurelider", "Preživeli iz Varšave").
1975. Iz Kejp Kanaverala u Floridi lansiran je američki svemirski brod "Apolo", koji je učestvovao u prvoj sovjetsko-američkoj misiji u svemiru.
1977. Zbog nestanka struje Njujork je bio u potpunom mraku, posle čega je policija uhapsila 3.000 pljačkaša.
1985. Na stadionima u Londonu i Filadelfiji istovremeno su održani humanitarni rok koncerti "Live Aid" koje je organizovao Bob Geldof za pomoć gladnima u Africi. Prikupljeno je preko 60 miliona dolara, a TV prenos koncerata pratilo je oko milijardu i po gledalaca širom sveta.
1985. Sovjetski atletičar Sergej Bubka postigao je novi svetski rekord u skoku sa motkom kada je u Parizu prvi put preskočio šest metara.
1992. Preuzimajući dužnost premijera Izraela, Jicak Rabin (Yitzhak) izrazio je spremnost da poseti prestonice arapskih zemalja radi postizanja mira na Bliskom istoku.
1995. Na Cetinju je pred oko 300 vernika proglašena autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva, koju nije priznala nijedna pravoslavna crkva u svetu.
1996. Održan je "Love Parade" festival na kojem je oko pola miliona rejvera igralo ulicama Berlina uz tehno muziku. To je bio najveći javni skup u tom gradu posle Drugog svetskog rata.
1999. Više hiljada iranskih studenata sukobilo se sa policijom u centru Teherana, protestujući zbog odluke vlasti o zabrani svih mitinga i nezvaničnih okupljanja.
2003. Kuvajtski emir šeik Džaber Al Ahmed Al Sabah doneo je dekret kojim se odvaja mandat premijera od krune, po prvi put od kada je Kuvajt stekao nezavisnost (1961). ajeve i ostalih pet zatvorenih naučnika, američkih državljana.
2003 - Kuvajtski emir šeik Džaber Al Ahmed Al Sabah doneo je dekret kojim se odvaja mandat premijera od krune, po prvi put od kada je Kuvajt stekao nezavisnost (1961).
2008. Potpisivanjem Pariske deklaracije osnovana je Unija za Mediteran, multilateralni projekat partnerstva 43 zemlje Evropske unije i sredozemnog basena.
2008. U saobraćajnoj nesreći u Poljskoj poginuo je bivši šef poljske diplomatije i nekadašnji slavni antikomunistički disident Bronjislav Germek.
2011. Prema objavljenom popisu stanovništva u Crnoj Gori živi 620.029 stanovnika, od čega 44,98 odsto Crnogoraca, 28,73 Srba, 8,65 Bošnjaka, 4,91 Albanaca, 0,97 Hrvata, 1,01 odsto Roma i 3,31 odsto Muslimana i oko 30.000 građana nacionalno neopredeljenih.
2014. Umro je Lorin Mazel (Maazel), američki dirigent, violinista i kompozitor, umetnički direktor Berlinske opere i Državne opere u Beču.
2017. Kineski disident Liju Sjaobo (Liu Xiaobo), dobitnik Nobelove nagrade za mir 2010. godine, preminuo je u bolnici provincije Liaoning. Imao je 61. godinu.
2020. Na predsedničkim izborima u Poljskoj pobedio je aktuelni predsednik Andžej Duda, kandidat vladajućih poljskih konzervativaca, stranke Pravo i pravda.
2020. Područje Đerdapa na Dunavu upisano je na Svetsku listu geoparkova (UNESCO Global Geoparks) kao prvi geopark u Srbiji.
2022 - Više od 40 zemalja, kao i zvanični Brisel, podržalo je Ukrajinu pred Međunarodnim sudom pravde u postupku protiv Rusije. Među zemljama koje su pružile podršku Ukrajini ne navodi se Srbija.
No Comments Yet...