Dogodilo se na današnji dan, 11. oktobar
Danas je nedjelja, 284. dan 2026.
Do kraja godine ima 81 dan.

1521. - Papa Lav Deseti engleskom kralju Henriju Osmom - koji je 12 godina kasnije osporio autoritet Rimokatoličke crkve, a 1534. se proglasio poglavarom Anglikanske crkve, nezavisne od Rima - dodijelio titulu "branitelj vjere", jer je kralj objavio knjigu u kojoj je osudio ideje njemačkog vjerskog reformatora Martina Lutera.

1531. - Vojska švajcarskih rimokatoličkih kantona kod Kapela porazila je snage grada Ciriha i njegovih protestantskih saveznika, a u bici je poginuo protestantski vjerski reformator Ulrih Zvingli, jedan od najvećih teologa reformacije.

1579. - Turskog velikog vezira srpskog porijekla Baju Sokolovića, poznatog kao Mehmed-paša Sokolović, prema nalogu njegovih neprijatelja ubio je jedan derviš. Zahvaljujući Mehmed-paši Sokoloviću Otomansko carstvo vodilo je popustljivu politiku prema Srbima, davalo im povlastice za podizanje manastira, otvaranje štamparije i obnavljanje Pećke patrijaršije 1557, čiji je prvi patrijarh bio njegov brat Makarije Sokolović. U srpskim zemljama Mehmed-paša je podigao mnoge zadužbine, uključujući znameniti most na Drini u Višegradu.

1806. - Rođen srpski knez Aleksandar Karađorđević, sin vođe Prvog srpskog ustanka Đorđa Petrovića - Karađorđa. U vrijeme njegove vladavine donesen je Građanski zakonik i reformisano sudstvo. Srbiji su 1856. na Pariskom kongresu date garancije velikih sila i objavljeno "Načertanije" Ilije Garašanina. Poslije svrgavanja kneza Mihaila Obrenovića na prijesto su ga 1842. doveli ustavobranitelji.

1851. - Rođen srpski kompozitor i horovođa Josif Marinković, član Srpske kraljevske akademije, koji je najveći dio stvaralaštva posvetio herojskoj romantičarskoj muzici, znatno je obogativši u tehničkom i izražajnom pogledu. NJegove solo pjesme i mnoge horske kompozicije uz pratnju klavira poseban su doprinos srpskoj muzici. Završio je Orguljašku školu u Pragu i u Beogradu je bio dirigent Pjevačkog društva "Obilić". Djela: horovi "Narodni zbor", "Junački poklič", "Kola", "Potočara", "Zadovoljna reka", solo pjesme "Čežnja", "Kaži mi, kaži, Stojanke", crkvena muzika: "Liturgija", "Pomen", "Carju nebesni", "Opelo".

1896. - Umro austrijski kompozitor i orguljaš Anton Brukner, kasnoromantičar koji je stvarao pod uticajem Ludviga van Betovena i Riharda Vagnera. Djela: devet simfonija, osam misa, kantate.

1899. - Počeo trogodišnji Burski rat između južnoafričkih burskih država i Velike Britanije.

1942. - U selu Kriva Reka kod Brusa njemački i bugarski vojnici su u Drugom svjetskom ratu zatvorili sve stanovnike u crkvu i digli je u vazduh, usmrtivši 320 civila, uglavnom žena i djece.

1946. - Zbog krivičnih djela protiv naroda i države Vrhovni sud Hrvatske je poslije višemjesečne rasprave izrekao presudu ratnim zločincima - Erihu Lisaku na smrt, a rimokatoličkom nadbiskupu Alojziju Stepincu i Ivanu Šaliću na višegodišnji zatvor.

1962. - Papa Ivan Dvadeset Treći otvorio Drugi vatikanski sabor, prvi takav skup poslije 1870. godine, na kojem je nagovijestio reforme.

1963. - Umro francuski pisac, slikar i režiser Žan Kokto, član Francuske akademije. Često je mijenjao stav i stil i oprobao se kao pjesnik, romansijer, pisac drama, kritičar, slikar, režiser i filmski scenarista. Djela: romani "Strašna djeca", "Tomas varalica", pozorišni komadi "Pisaća mašina", "Strašni roditelji", "Orfej", "Edip", "Antigona", filmovi "LJepotica i zvijer", "Orfejev testament".

1963. - Umrla francuska pjevačica italijanskog porijekla Edit Pjaf, zvijezda kabarea i simbol francuske šansone. Takođe je komponovala šansone i pisala tekstove za njih. Djela: autobiografije "Moj život", "Na balu uspjeha".

1976. - U Kini pod optužbom za zavjeru uhapšena "četvoročlana banda" - Mao Ce Tungova udovica Đang Ching i tri bivša visoka funkcionera.

1977. - U atentatu ubijen predsjednik Sjevernog Jemena pukovnik Ibrahim al Hamdi.

1980. - Dva sovjetska kosmonauta okončala do tada najdužu kosmičku misiju, boraveći u brodu "Saljut 6" 185 dana u svemiru.

1988. - Govor pape Jovana Pavla Drugog prekinut je u Evropskom parlamentu u Strazburu kad je britanski poslanik iz Sjeverne Irske - protestantski sveštenik Jan Pejzli počeo da uzvikuje "antihrist", razvivši transparent na kojem je pisalo "Jovan Pavle Drugi antihrist".

1990. - Na stadionu "1. maj" u sjevernokorejskom glavnom gradu Pjongjang oko 150.000 gledalaca je oduševljeno pozdravilo pobjedu fudbalske reprezentacije Sjeverne Koreje nad Južnom Korejom rezultatom 2:1 u istorijskom prijateljskom meču, prvom sportskom nadmetanju na domaćem tlu ekipa podijeljene zemlje.

1993. - Na norveškog izdavača Vilijama Nigarda, koji je štampao "Satanske stihove" britanskog pisca indijskog porijekla Salmana Ruždija, u Oslu je pucao i teško ga ranio jedan islamski terorista.

2000. - Evropske zemlje počele ukidanje sankcija Jugoslaviji.

2013. - Bivši SS oficir nacistički zločinac Erih Pribke, odgovoran za jedan od najtežih masakara u Italiji, umro u Rimu u 101. godini. Pribke je bio osuđen na kaznu doživotnog zatvora zbog masakra kod Ardeatinskih jama u blizini Rima, u kome je u martu 1944. ubijeno 335 muškaraca, mahom dječaka, a među ubijenima je bilo i Jevreja.

2019. - Preminuo je Aleksej Leonov, ruski, odnosno sovjetski kosmonaut, prvi čovjek koji je šetao svemirom. Leonov je dva puta letio u svemir, ukupno sedam dana. Tokom prvog leta, 1965. godine, ušao je u istoriju kao prvi čovjek koji je šetao svemirom, gdje je proveo 12 minuta. Tokom drugog leta 1975. bio je komandant posade u sastavu međunarodne misije koja je pristala na sovjetsku svemirsku letjelicu "Sojuz-19" i američki "Apolo-18".

2021. - Austrija je dobila novu vladu čiji je kancelar Aleksander Šalenberg, dva dana nakon što je bivši kancelar Sebastijan Kurc podnio ostavku jer se našao pod istragom za korupciju.

2021. - U Beogradu je, šezdeset godina nakon prve konferencije Pokreta nesvrstanih zemalja, počeo dvodnevni samit Pokreta, koji je okupio 105 zemalja i devet međunarodnih organizacija.

2024. - Japanska organizacija preživjelih u bombardovanju Hirošime i Nagasakija u Drugom svjetskom ratu dobitnik Nobelove nagrade za mir.

2025. - Umrla američka glumica Dajana Kiton, dobitnik "Oskara" za ulogu u filmu "Eni Hol". Pored glume, bavila se režiserskim i producentskim radom. Njenu karijeru, koja je trajala više od pet decenija, obilježile su uloge u filmskim klasicima "Kum", "Mladin otac", "Klub prvih žena".